Tridesetak zeničkih antifašista i poštovalaca lika i djela predsjednika nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) Josipa Broza Tita, okupilo se danas u Spomen parku “Papirna” u tom gradu gdje su, povodom 43. godišnjice smrti tog jugoslovenskog vojskovođe i političara te osnivača Pokreta nesvrstanih zemalja svijeta, odali počast minutom ćutnje i polaganjem cvijeća ispred Spomen ingota.
Spomen ingot, čija se replika nalazi i ispred Kuće cvijeća u Beogradu, gdje je 1980. godine i ukopan Tito, izlili su radnici pogona Čeličana nekadašnjeg industrijsko giganta “Željezara” Zenica.
“U ime onih koji su danas ovdje prisutni, mogu da kažem da smo se okupili da odamo poštu te da još jednom kažemo: Veliko hvala, jednom istinskom historijskom velikanu. Ja mu dugujem posebnu zahvalnost zato što je volio Zenicu, zato što je često prolazio kroz nju, zato što je potpaljivao visoke peći, zato što ga je narod ovdje mnogo volio i mnogo ga ljudi još uvijek voli”, kazao je predsjednik Saveza udruženja antifašističkih boraca Narodno oslobodilačkog rata 1941.-1945. godine Zeničko-dobojskog kantona Sretko Radišić.
Danas sedamnaestogodišnji učenik Ekonomske škole u Zenici, Haris Telalović, koji je kao osnovac prije dvije godine objavio knjigu pod naslovom “Josip Broz Tito u očima dječaka 21. vijeka”, okupljenim je pročitao zaključak iz svoje knjige. Motiv za njeno pisanje, kazao je, bila je “teška situacija i društvo koje je na neki način i u velikoj mjeri zatrovano etnonacionalizmom”.
“Ideja kojom se Tito vodio bila je u stvari ideja jedinstva. Od tuda vučem inspiraciju da svojoj generaciji prikažem jedan period i jednog lidera koji je svoju politiku zasnivao na jedinstvu, a ne na razjedinjavanju naroda ovih prostora”, istakao je Telalović.
Šef Katedre za historiju države i prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici prof. dr. Dževad Drino podvukao je kako se “na današnji dan sjećamo čovjeka koji je ostavio najdublji trag u historiji naroda ovog prostora, dakle i Bosne i Hercegovine i nekadašnje zemlje Jugoslavije”.
“Sa pijetetom se sjećamo njegovog djela, koje je ugrađeno u ovo sve što mi danas uživamo – fabrike, obrazovne institucije, infrastrukturu…I nešto što je bilo najvažnije, najvrednije, a to je bio mir, dobrosusjedstvo i saradnja svih na ovim prostorima, a što nam danas i najviše nedostaje”, kazao je Drino.
