Upravni odbor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK prošle sedmice je usvojio Izvještaj o radu Zavoda za prošlu godinu, kao i Program rada i Finansijski plan Zavoda za 2016. godinu, a ranije je usvojen i finansijski izvještaj o poslovanju Zavoda u 2015. godini prema kojem je Zavod prošle godine ostvario pozitivno poslovanje u iznosu 1.330.018 KM. Tim povodom razgovarali smo sa Senaidom Begićem, direktorom Zavoda.
Pozitivni 20 miliona KM
NR: Jeste li zadovoljni postignutim rezultatom poslovanja Zavoda u 2015. godini?
BEGIĆ: Prema zvaničnom finansijskom izvještaju Zavod je i prošlu godinu poslovao pozitivno i 2015. završio sa ostvarenim viškom prihoda nad rashodima, tako što je zabilježeno 152.370.165 KM prihoda i 151.040.147 KM rashoda. Želim napomenuti da je ovakav rezultat plod rada i zajedničkih napora menadžmenta Zavoda i Upravnog odbora sa kojim imamo vrlo korektnu, a što je najbitnije plodonosnu saradnju, pa sa ponosom ističem da Zavod zdravstvenog osiguranja već godinama od 2012. bilježi pozitivno finansijsko poslovanje. Tako smo npr. 2013. godinu završili sa suficitom od 3.244.749 KM, zatim 2014. sa 1.232.332 KM suficita i prošlu godinu, kako rekoh, sa 1,33 miliona viška rashoda nad prihodima. Također, u 2012. je akumulirani deficit smanjen za 4,3 miliona KM.
NR: Obzirom da ste pri isteku mandata na funkciji direktora, koliko ste zadovoljni urađenim u protekle četiri godine?
BEGIĆ: Gledajući retrospektivno mogu biti veoma zadovoljan onime što sam na poziciji direktora, zajednički sa menadžmentom i zahvaljujući vrlo korektnoj saradnji sa Upravnim odborom Zavoda, postigao tokom protekle četiri godine mandata. Kada sam 2012. preuzeo mandat, ukupno akumulirani deficit je iznosio oko 23 miliona KM, a Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK ga je za ove četiri godine smanjio za više od deset miliona KM, tako da je nepokriveni gubitak Zavoda iz ranijih godina na dan 31.12.2015. iznosio 12.388.856 KM. Ako se uz to doda činjenica da je u protekle četiri godine zabilježeno konstantno povećavanje opredjeljujućih sredstava za zdravstvene ustanove u prosjeku deset miliona KM, možemo konstatirati da smo za protekle četiri godine napravili 20 miliona KM pozitivnog poslovanja. Dakle, 2011. je za zdravstvene ustanove opredjeljivano ukupno 90.782.516 KM i ta su sredstva iz godine u godinu povećavana pa je 2012. zdravstvenim ustanovama opredijeljeno 92.700.987 KM, u 2013. godini 93.870.945 KM, u 2014. opet 93.658.451, a u 2015. čak 98.213.898 KM, dok je u Finansijskom planu za 2016. predviđeno 100 miliona KM za zdravstvene ustanove. Osim toga povećali smo i izdvajanja za lijekove sa esencijalne liste lijekova sa 19 miliona KM iz 2011. na 23 miliona KM iz 2015. godine.
Informatizacija zdravstvenog sektora
NR: Šta je obilježilo rad Zavoda u 2015.?
BEGIĆ: Mi smo u 2015. prvi u Federaciji primijenili nove Standarde i normative koji su omogućili da naše zdravstvene ustanove dobiju znatno više sredstava nego prošlih godina. Mi smo na kraju 2015. zdravstvenim ustanovama doznačili dodatnih 1,4 miliona KM. Ustvari, da nismo to uradili današnji finansijski rezultat bi bio 2,7 miliona KM suficita. Također, nastavili smo trend smanjenja troškova za liječenja u zdravstvenim ustanovama izvan ZDK, smanjili troškove dugotrajnih bolovanja i nastavili sa trendom smanjenja troškova koji se odnose na ortopedska pomagala. Pojačali smo i kontrolu i disciplinu u procesu izdavanja lijekova sa esencijalne liste i od domova zdravlja preuzeli obavezu obrade recepata, što u budućnosti planiramo nastaviti kroz projekt e-recepta. O svim aktivnostima redovno smo informirali Vladu ZDK i resorno, Ministarstvo zdravstva. Također, prošlu godinu su obilježile i aktivnosti na naplati potraživanja od velikih dužnika ŠPD-a, Veleprometa Visoko i drugih firmi, koje su imale velika dugovanja prema Fondu zdravstvenog osiguranja, a što je utjecalo i na prihodovnu stranu i ostvareni finansijski rezultat Zavoda.
NR: Ima li započetih, a nedovršenih projekata?
BEGIĆ: Zavod je 2015. realizirao iznimno vrijedan projekt jačanja zdravstvenog sektora tokom kojeg je Ministarstvo zdravstva FBiH izvršilo isporuku mrežne, računarske opreme i softvera za potrebe svih timova porodične medicine na području ZDK. Centralni server i mrežna oprema je smještena u ZZO a svi timovi porodične medicine su opremljeni mrežnom opremom, računarima i printerima, te povezani sa centralnim serverom u Zavodu. Ovim informatičkim sistemom su obuhvaćene 93 lokacije i opremljeno 235 timova porodične medicine i 550 računara. Ovim projektom su stvoreni uslovi za uvezivanje elektronskih zdravstvenih kartona pacijenata Kantonalne bolnice Zenica sa Domom zdravlja Visoko, kao pilot institucijom. Ovime je omogućena razmjena zdravstvenih podataka između ustanova na području ZDK. Također, kroz ovaj projekt je obezbijeđeno i informatičko rješenje e-uputnice koje još nije pušteno u opticaj i može se aktivirati u ovisnosti kada zdravstvene ustanove budu spremne da prihvate i realiziraju ovaj modul. Sa ovim do sada urađenim procesima informatizacije udareni su temelji za nadograđivanje sa još nekim modulima koje posjeduje sam Ambulamtni informacioni sistem (AIS) a koji su više od samog praćenja zdravstvenog toka liječenja kao štoje npr. Full e-recept modul koji se sprovodi od potpisivanja do izdavanja uz definisane kontrolne mehanizme.
Sad zamislite koja je vrijednost ovih projekata u smislu centralizacije PACS/RIS sistema kao softvera za digitalno očitanje radioloških snimaka i njihovo pohranjivanje, u smislu da ljekar npr. u Varešu može elektronski očitati RTG snimak kojeg je pacijent snimio u Bolnici ili LIS sistema kao softvera za očitanje i pohranjivanje laboratorijskih nalaza, gdje rezultate laboratorijskih pretraga ljekar može očitati i u udaljenim ambulantama porodične medicine, bez duplih troškova za pacijente, ali i zdravstvene ustanove. Također, značaj ovog projekta se ogleda i u rješenju e-uputnice, gdje pacijenti iz ruralnih područja ili gradova širom kantona mogu izvršiti narudžbu na određene službe i kod ljekara u Bolnici a bez da prethodno putuju kilometre da provjere je li njegov slučaj upravo za tu ljekarsku službu ili pojedinačnog doktora. Zbog toga će Zavod zdravstvenog osiguranja u budućnosti nastojati da nastavi sa daljom informatizacijom zdravstva, uvođenjem novih tehnologija i poboljšanju uslova rada medicinskog osoblja a samim tim i bolje usluge krajnjem korisniku – pacijentu.
Pretpostavke stručnjaka su da realizacijom ovih informatičkih projekata možemo ostvariti uštede do 30 odsto u raznim segmentima zdravstva.
Veliki dužnici duguju 83 miliona KM
NR: Kakvo je stanje sa naplatom potraživanja od velikih dužnika?
BEGIĆ: Kad je u pitanju povećanje prihoda i naplate potraživanja vrlo ohrabrujuće i obećavajuće zvuče poruke iz Vlade i od strane premijera Miralema Galijaševića kad je u pitanju ulazak u aktivniju politiku naplate potraživanja od velikih dužnika, ŠPD-a, Željezare i drugih firmi sa većinskim državnim vlasništvom, čija dugovanja sa krajem 2015. iznose 83 miliona KM, od čega samo tri rudnika čine 66 miliona KM. Raduje nas odlučnost Vlade i premijera Galijaševića da ćemo u ovoj godini imati odlučniju politiku, a za što ima i nekoliko konkretnih usvojenih akata. To će pojačati punjenje fonda a svako povećanje na prihodovnoj strani bit će opredijeljeno prema povećanju sredstava zdravstvenim ustanovama.
NR: Zavod je postao prepoznatljiv i po prijemu pripravnika. Hoćete li nastaviti slične projekte?
BEGIĆ: Već četvrtu godinu Zavod provodi jednu društveno odgovornu politiku kroz educiranje mladih visoko obrazovanih kadrova. Dakle mi nastojimo da kao poslodavci koji izvršavaju sve obaveze prema državi i imaju značajan rejting kod Zavoda za zapošljavanje kod realizacije određenih programa poticaja zapošljavanja damo svoj doprinos. Od 2012. do 2015. u ZZO ZDK radno iskustvo od godinu dana steklo je 160 pripravnika VSS diplomiranih ekonomista i diplomiranih pravnika. Kroz kantonalni program “100+” u julu smo zaposlili 11 pripravnika a kroz federalni program 56 pripravnika. Da smo otišli i korak dalje pokazuje i sporazum kojeg smo potpisali sa Univerzitetom u Zenici, prema kojem se Zavod obavezao da će u narednih pet godina u 50 odsto odobrenih aplikacija uključivati najbolje studente Pravnog i Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici a osnovni kriteriji će biti najbolja prosječna ocjena ostvarena tokom studija. Projekt se vrlo dobro pokazao i kroz ove tri godine 10-tak njih je ostalo da rade u nekoj od 12 poslovnica Zavoda u općinama ZDK od Tešnja do Olova.
Naša riječ (Elmedin Bašić)
