Home » Istinomjer: Grad Zenica na 36. mjestu otvorenosti administracije, gradonačelnik ispunio 1 od 21 datog obećanja

Istinomjer: Grad Zenica na 36. mjestu otvorenosti administracije, gradonačelnik ispunio 1 od 21 datog obećanja

Rezultati monitoringa progresa na ispunjavanju predizbornih obećanja čelnika 15 lokalnih zajednica u BiH nakon druge godine mandata ponovo su pokazali da su niži nivoi vlasti mnogo konkretniji u realizaciji datih obećanja. Istinomjer je pratio ukupno 513 obećanja načelnika i gradonačelnika, od čega su nakon dvije godine mandata ispunjena 23, ali su zabilježene i brojne aktivnosti na realizaciji ostalih obećanja. Najviše predizbornih obećanja uoči Lokalnih izbora 2020. godine dao je načelnik Općine Ilidža Nermin Muzur, ukupno 87, dok je najmanji broj obećanja u svom programu imao gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković – njih tek deset.

Novi izbori predstoje u Tuzli i Bihaću

Nakon provedenih Općih izbora 2022. godine, Bihać i Tuzla ostali su bez svojih izabranih predstavnika na čelu grada. Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je nakon šest godina na čelu ovog grada prihvatio osvojeni mandat u Skupštini Unsko-sanskog kantona, dok je Jasmin Imamović, nakon 21 godinu na poziciji gradonačelnika Tuzle, prihvatio osvojeni mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH).

Za dvije godine mandata Šuhreta Fazlića nijedno od 17 datih obećanja iz izbornog programa nije ispunjeno u potpunosti, dok je njih šest ocijenjeno neispunjenim. Većim dijelom ispunjeno je jedno obećanje, i to ono koje se tiče novih saobraćajnica. Nastavljena je eksproprijacija zemljišta u svrhu izgradnje novih saobraćajnica te se radilo na asfaltiranju i rekonstrukciji puteva u mjesnim zajednicama na području Bihaća. Djelimično je ispunjeno šest obećanja, od kojih izdvajamo obećanje “Realizacija projekta ‘Smaragdni put’ unutar četiri godine”. Na ruti Smaragdnog puta uz rijeku Unu obnovljeno je nekoliko drvenih mostova, a započelo je i uređenje Gradske otoke.

Tokom mandata Jasmina Imamovića, od 66 datih obećanja iz izbornog programa Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH), neispunjenim su ocijenjena tek tri obećanja. Pet obećanja je ispunjeno, a među njima su rješavanje imovinskopravnih odnosa i drugih obaveza potrebnih za početak gradnje brze ceste Šićki Brod – Đurđevik, dok je završetak gradnje replike starog Radničkog doma u Kreki okončan u prvoj godini mandata. Većim je dijelom ispunjeno 15 obećana, među kojima su “Stimulisanje izdavaštva”, “Aktivne mjere zapošljavanja” te “lzgradnja novih turističko-rekreativnih kompleksa”, u okviru kojeg su obnovljeni sadržaji tuzlanskog izletišta Ilinčica, dok je na uzvišenju Kicelj, gdje se nalaze ranosrednjovjekovne nekropole,  uređen i vidikovac.

Grad Zenica

Kada je riječ o Gradu Zenica, zaključno s drugom godinom mandata, na 21 datom obećanju zabilježene su značajne aktivnosti na realizaciji njih šest, te su ona dobila ocjenu u progresu. S druge strane, započete su aktivnosti na ispunjenju sedam obećanja, a na istom tom broju obećanja nisu zabilježene aktivnosti s ciljem njihove realizacije. U drugoj godini mandata Fuada Kasumovića ispunjeno je obećanje koje se odnosi na izgradnju ambulante, apoteke i društvenih prostorija u mjesnoj zajednici Lukovo Polje. Među obećanjima na kojima su vršene značajne aktivnosti na njihovoj realizaciji koja su dobila ocjenu u progresu našla su se obećanja “Poboljšanje uslova života u svim mjesnim zajednicama Grada Zenica”, “Nastavak obnove društvenih domova”, “Realizacija projekata toplifikacije i gasifikacije grada”, “Podrška udruženjima i nevladinom sektoru”, “Podrška privredi i poljoprivredi” i “Nastavak uređenja gradskih i prigradskih puteva”.

Rezultati provedenog monitoringa pokazuju da lokalni nivo vlasti i dalje bilježi daleko bolje rezultate od vlasti na višim nivoima. Tome u prilog ide činjenica da su procenti ispunjenih obećanja u općinama i gradovima mnogo veći. Nakon dvije godine procenti obećanja koja imaju veliku vjerovatnoću da će biti ispunjena do kraja mandata iznose čak 68% kada je u pitanju Općina Novi Grad Sarajevo, 50% kada govorimo o Banjoj Luci ili 48% u Banovićima. S obzirom na ove procente, za očekivati je da će brojna obećanja biti ispunjena i u naredne dvije godine.

Četvrta godina istraživanja otvorenosti svih jedinica lokalnih samouprava (LSU) u BiH pokazuje blago unapređenje u ovoj oblasti. Određene institucije napravile su značajnije iskorake u proaktivnoj transparentnosti, dok su druge napravile regresivne poteze, te time učinile manje dostupnim informacije za građane i građanke.

Otvorenost LSU u 2022. godini u prosjeku iznosi 42%, što predstavlja unapređenje od 2% u odnosu na 2021. godinu.

Lokalni indeks otvorenosti je alat koji mjeri dostupnost informacije i principe koje institucije implementiraju na osnovu četiri principa (transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost).  Ovi principi sadrže oko 80 indikatora koji provjeravaju da li institucije na svojim web stranicama objavljuju podatke poput budžetskih dokumenata, finansijskih izvještaja, budžeta za građane/ke, planova rada, informacija o nadležnostima, biografije rukovodilaca, informacije o zaposlenima, informacije o javnim nabavkama, javnim raspravama, antikorupcijskim politikama, podatke o radu općinskih/gradskih vijeća itd.

Kao što je navedeno i u prošlogodišnjem izvještaju, finansijska transparentnost i dalje predstavlja jedan od većih problema s obzirom na značajan broj lokalnih samouprava koje ne objavljuju godišnje finansijske planove, tj. budžete, a objavljivanje izvještaja o izvršenju budžeta i periodičnih (kvartalnih ili polugodišnjih) izvještaja o utrošku budžetskih sredstava također je rijetkost, što je slučaj i s informacijama u vezi s javnim nabavkama (pozivi, odluke, ugovori i izvještaji o javnim nabavkama).

Proaktivna transparentnost i otvorenost predstavljaju neuređenu oblast na lokalnom nivou i ona zavisi od odluka rukovodećih osoba čiji mandat traje ograničeno. Zbog toga je iznimno važno da se zaista iskreno pristupi strateškom rješavanju ove oblasti, kako bi, bez obzira na uvjete, javni službenici imali utvrđene i dugoročne prakse djelovanja kada je u pitanju dostupnost informacija i dobro upravljanje.

Oblast strateškog planiranja rada lokalne samouprave također je dosta neuređena. Većina LSU ne objavljuje programe rada načelnika i gradonačelnika niti izvještaje o njihovoj realizaciji. Međutim, za dobro funkcionisanje lokalne samouprave ključno je postaviti sistem monitoringa i evaluacije na dobrim osnovama kako bi se obezbijedila kvalitetna realizacija predviđenih aktivnosti.

Korištenje elektronskog načina komuniciranja te socijalnih mreža i dalje nije razvijeno. Česta je praksa da se ne ažuriraju e-mail adrese postavljene na stranice institucija i da se podrazumijeva da ukoliko vam je potrebna informacija, da možete doći na lice mjesta da je potražujete. Ovo potvrđuje i broj odgovorenih upitnika koje smo ove godine dobili od institucija. Naime, prilikom provođenja istraživanja, osim istraživanja zvaničnih stranica, institucija dobije priliku da određene načine funkcionisanja obraloži i putem upitnika. Međutim, tokom dvomjesečnog perioda odgovore nam je dalo nešto manje od trećina institucija (45 odgovora). Posmatrajući ovo kao jedan od indikatora uspjeha saradnje s civilnim sektorom, jasno je da je ovo još jedan od razloga za zabrinutost.

Kao i prethodnih godina, i u ovoj smo pozvali lokalne samouprave na radne sastanke kako bismo razgovarali o unapređenju rezultata. I dok su neki samo deklarativno istakli kako će promijeniti prakse, neki su to i implementirali.

Najotvorenije lokalne samouprave u 2022. godini su: Općina Novo Sarajevo sa 80.27%, Općina Tešanj sa 77.42%, Općina Travnik sa 77.27%, Grad Prijedor sa 73.49% i Opština Prnjavor sa 72.55%.

Osim navedenih, bitno je istaći i lokalne samouprave koje su napravile značajnije iskorake u ovoj godini u poređenju s prethodnom, pa su tako pojedine općine i gradovi ostvarili sljedeće rezultate: Zenica je na ovoj listi na 36. mjestu. pročitajte i stepen ispunjavanja obećanja gradonačelnika.

Analiza otvorenosti lokalnih samouprava rezultat je opsežnog istraživanja baziranog na metodologiji razvijenoj na osnovu standarda i preporuka brojnih međunarodnih institucija, kao što su Access Info Europe, EU, OECD, OGP, SIGMA, World Bank, a kreiranoj u sklopu ACTION SEE mreže. Projekat je finansirao Porticus.

Izvor: Istinomjer.ba