Standardi Evropske unije u svim oblastima izuzetno su zahtjevni, iako ih naši izvozno orijentirani privrednici uglavnom ispune, kaže predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić.
Kako bi bosanskohercegovačkim firmama pomogla da što lakše ispune visoke standarde, Privredna komora osnovala je Centar za međunarodnu i suradnju s EU fondovima koji ima dvije službe.
“Služba za saradnju s EU fondovima radit će na obavještavanju, savjetovanju i pružanju pomoći domaćim firmama u svim područjima povezanim s Evropskom unijom, o uvjetima poslovanja na jedinstvenom tržištu EU, sudjelovanju u programima i projektima EU, usvajanju evropskih standarda i zahtjeva određenog nivoa kvalitete proizvoda, kao i podizanju organizaciono-tehničkog nivoa kvaliteta rada domaćih firmi, što će imati za posljedicu podizanje nivoa konkurentnosti domaće privrede uopće”, naglašava Jašarspahić.
STAV: Uz ranije četiri, nedavno je saopćeno da još četiri mljekare iz Bosne i Hercegovine mogu izvoziti mlijeko u Evropsku uniju. Kako gledate na ovu vijest s obzirom na to da pri Privrednoj komori FBiH postoji i Centar za međunarodnu i suradnju s EU fondovima
JAŠARSPAHIĆ: Ovo je principijelno veliki iskorak za našu privredu i dokaz da se zajedničkim aktivnostima privrednika i zakonodavne vlasti stvari mogu pokrenuti s mrtve tačke. Dajemo punu podršku proizvođačima i resornim ministarstvima u aktivnostima potpore domaćoj proizvodnji, kao i izvozu domaćih proizvoda.
Standardi EU u svim oblastima izuzetno su zahtjevni, iako ih naši izvozno orijentirani privrednici uglavnom ispune. Međutim, vrlo često, posebno kod roba široke potrošnje, nailazimo na prepreke koje su i političke prirode ili na probleme koji su određeni lobiranjem konkurencije.
U svakom slučaju, pohvalna je istrajnost Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u slučaju izvoza mlijeka u EU. Ovaj izvoz za BiH znači veće tržište, izvoz znatno većih količina mlijeka nego što je to moguće plasirati na domaće tržište, a samim tim i veću konkurentnost naših firmi na evropskom tržištu. U konačnici, to je povratak bh. proizvođača na velika tržišta.
STAV: Šta Centar za međunarodnu i suradnju s EU fondovima Privredne komore FBiH nudi domaćim firmama?
JAŠARSPAHIĆ: Centar za međunarodnu i suradnju s EU fondovima firmama u Federaciji BiH olakšat će izlazak na međunarodno tržište i omogućiti im lakše pronalaženje poslovnih partnera u svijetu te pružiti sve informacije o što efikasnijem pristupu kao i korištenju EU fondova.
Ovaj centar čine Služba za međunarodnu saradnju i Služba za saradnju s EU fondovima. Služba za međunarodnu saradnju svoje aktivnosti fokusirat će na pružanje podrške domaćim firmama u vanjskotrgovinskim poslovima pronalaženja odgovarajućih inostranih partnera i tržišta organiziranjem posjeta privrednih delegacija u zemlji i inostranstvu.
Istovremeno, stranim firmama davat će sve potrebne informacije o mogućnostima saradnje s partnerima iz Federacije BiH, odnosno Bosne i Hercegovine. Djelovat će na unaprjeđivanju međunarodnih odnosa i ostvarivanju prioritetnih privrednih ciljeva u odnosima s inostranstvom.
Služba za saradnju s EU fondovima radit će na obavještavanju, savjetovanju i pružanju pomoći domaćim firmama u svim područjima povezanim s Evropskom unijom, o uvjetima poslovanja na jedinstvenom tržištu EU, sudjelovanju u programima i projektima EU, usvajanju evropskih standarda i zahtjeva određenog nivoa kvalitete proizvoda kao i podizanju organizaciono tehničkog nivoa kvaliteta rada domaćih firmi, što će imati za posljedicu podizanje nivoa konkurentnosti domaće privrede uopće.
STAV: Put do tržišta EU dug je i zahtjevan. Koji su najčešći problemi s kojima se susreću bosanskohercegovačke firme?
JAŠARSPAHIĆ: Zahtjevi EU zaista su veliki, raznovrsni i ponekad nam se čini nepreglednima. Svakodnevno se susrećemo s lošim iskustvima naših privrednika jer nam se obraćaju za pomoć. Problemi se tiču uglavnom potrebne dokumentacije ne samo za pravna lice nego i za zaposlenike u našim kompanijama koji, obavljajući posao, moraju boraviti na teritoriji zemalja EU.
Visok nivo kvaliteta naših proizvoda nije dovoljan sam po sebi. Zato je i neophodno uvođenje EU standarda koji konzumentima garantiraju kontinuitet kvaliteta roba i usluga. Privrednici su svjesni i uloge brendiranja, marketinga kao i fenomena digitalnih medija putem kojih svaki proizvod i usluga mogu biti vidljivi, a samim time i dostupni globalnom tržištu i klijentima.
STAV: Koliko su naši privrednici upoznati s mjerama iz Reformske agende i da li ih već osjećaju?
JAŠARSPAHIĆ: Mi smo radom na terenu kroz komorska udruženja nastojali informirati privrednike o značaju primjene započetih reformi, za čiju realizaciju kao i krajnje efekte treba određeno vrijeme. Od brzine i sveobuhvatnosti provođenja Reformske agende zavisit će njena efikasnost. Zato je Vladi Federacije BiH potrebna opća podrška svih aktera od zakonodavne i izvršne vlasti, do privrede, poslodavaca i sindikata.
Reformska agenda u svojim osnovnim principima podrazumijeva donošenje, odnosno izmjenu i dopunu cijelog seta zakona iz različitih oblasti. Ono što najviše pogađa privrednike, evo do ove faze u realizaciji Reformske agende, jeste Zakon o porezu na dobit. Moram naglasiti da on najviše pogađa izvozno orijentirane firme. One su po starom zakonu imale određene olakšice koje su bile svojevrsni stimulans.
STAV: Osim pozitivnog primjera bh. mljekara, gdje još vidite mogući potencijal za izlazak na EU tržište?
JAŠARSPAHIĆ: Industrijska proizvodnja orijentirana na domaću sirovinsku osnovu treba biti izvozno orijentirana i kao takva strateški treba predstavljati okosnicu privrednog razvoja uopće. U BiH se proizvode i na inostrana tržišta plasiraju proizvodi od metala, plastike, tekstila, kože, drveta, građevinski proizvodi i sl. Postoji još mnogo potencijala za razvoj i povećanje proizvodnje i izvoza u automobilskoj, industriji namještaja, namjenskoj industriji, energetici, građevinskim materijalima i sl. Kvalitetnim mjerama ekonomske politike, obrazovanjem, formiranjem instituta, podizanjem svijesti o značaju domaćeg proizvoda, bosanskohercegovačka privreda imala bi više firmi, više zaposlenih, više izvoza i, samim tim, snažniju privrednu aktivnost.
STAV: Privredna komora FBiH ima razne sektore: za industriju i usluge, poljoprivredu i trgovinu, energetiku, za ekonomske i pravne poslove. Koje mogućnosti nude ovi sektori?
JAŠARSPAHIĆ: Sektori Privredne komore FBiH vrlo su sistematično organizirani s ciljem da budu na usluzi našim privrednicima ne samo kroz čisto sektorske aktivnosti nego i kroz strukovna udruženja koja su u konačnici razvrstana u sektorima.
Sektori i strukovne asocijacije svoje djelovanje i rad organiziraju u skladu s programima aktivnosti, koji su rezultat interesa i zahtjeva članova. Svoj interes pojedine djelatnosti najdjelotvornije ostvaruju kroz djelovanje strukovnih asocijacija i njihovih organa.
Iako su aktivnosti strukovnih asocijacija determinirane interesima pojedinih djelatnosti, postoji čitav niz zajedničkih interesa privrede i asocijacija, kao što su izrada stanja i analiza privrednih kretanja na temelju podataka prikupljenih od zavoda za statistiku, privrednih subjekata i relevantnih institucija za pojedine grane industrije, izrada baze podataka članica strukovnih udruženja i zajednica s osnovnim podacima o članicama, povezivanje domaćih privrednih subjekata sa stranim kompanijama, kao i traženje potencijalnih partnera za saradnju, unaprjeđenje i praćenje svih oblika dugoročne tehničko-poslovne saradnje, domaćih i stranih partnera, a posebno pribavljanje i ustupanje industrijskog prava vlasništva (licence, know-how, patenti, zaštićeni žigovi i modeli, dugoročne proizvodne kooperacije, poslovno-tehnička saradnja i sl.).
Sektori zastupaju i promoviraju interese članica koje posluju u Federaciji BiH, pružaju obavijesti, savjete i drugu stručnu pomoć iz svog djelokruga, objedinjavaju nastupe u inostranstvu, konzorcijalnim i drugim nastupima te promoviraju proizvodnju i usluge.
STAV: U okviru Privredne komore FBiH odnedavno djeluje i Centar za promociju i edukaciju. Koji se vid edukacija pruža domaćim privrednicima?
JAŠARSPAHIĆ: U organizacionoj shemi Komore 2015. godine profiliran je Centar za edukaciju i promociju s primarnim zadatkom da privrednicima omogući kontinuiranu poslovnu edukaciju.
Koncept cjeloživotnog učenja temeljna je smjernica za program rada Centra. Misija Centra jeste da kroz specijalističke seminare o aktualnim temama, prema očekivanjima i zahtjevima naših članica i privrednika, osigura kontinuiranu edukaciju pružajući praktično upotrebljiva znanja i vještine.
Drugi važan pravac djelovanja jeste organizacija tematskih okruglih stolova, panela i slično, s ciljem transfera aktualnih informacija i znanja zainteresiranim subjektima.
Usvajanje novih znanja, vještina i kompetencija jeste potreba i uvjet povećanja intelektualnog kapitala, što garantira uspješnije poslovanje svakog privrednog subjekta, a Privredna komora FBiH i Centar u funkciji su dostizanja ovog cilja.
Promocija, zastupanje i praćenje članica s jednim ciljem: učiniti boljim i povoljnijim ambijent u kojem posluju članice i pružiti podršku u nastupu na sajmovima, predstavljanjima, poslovnim susretima i sličnim promotivnim aktivnostima u organizacionom, tehničkom i materijalnom smislu.
U okviru Službe za promociju nastavit će se realizacija Uredbe o usavršavanju predsjednika i članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava s učešćem državnog kapitala.
Bit će nastavljene i aktivnosti na organiziranju specijalističkih jednodnevnih seminara o temama primjerenim programu rada Udruženja certificiranih osoba za rad u nadzornim odborima i upravama, kao i kontinuirana aktivnost na definiranju prijedloga izmjena Programa usavršavanja članova nadzornih odbora i uprava privrednih društava. U planu imamo još neke edukacije koje su produkt interesa naših privrednika, ali i resornih ministarstava u Vladi Federacije BiH.
STAV: Jedna od aktivnosti Komore jeste i mogućnost prezentiranja ponude u cilju pronalaska potencijalnih partnera, kupaca ili korisnika usluga. Na kojem principu to funkcionira?
JAŠARSPAHIĆ: Promocija privrede značajan je segment aktivnosti Privredne komore FBiH, a odvija se po planiranim i aktivnostima koje su aktualizirane tokom godine.
Posebnu pažnju posvećujemo promociji domaćih proizvoda i usluga putem raznih formi prezentacija i nastupa, pojedinačno i organizirano, kao i privrednih subjekata koji iskažu interes za promocijom kroz našu komoru. U okviru domaćih sajmova organiziramo susrete privrednika s ciljem uspostavljanja poslovnih odnosa i aranžmana.
Komora po zahtjevima organizira izložbe, odnosno prezentacije proizvoda i usluga u Federaciji BiH i inostranstvu kao veoma efikasnu metodu promocije. Nažalost, kao i sve drugo, i promotivne aktivnosti Komore većim su dijelom determinirane i raspoloživim finansijskim mogućnostima, što zbog neobaveznog članstva u Komori posebno dolazi do izražaja.
(Kompletan intervju pročitajte u novom broju magazina STAV, koji je uprodaji)
(Faktor.ba/Magazin Stav)
