U prostoru Gradskog muzeja Zenica danas je promovirana historijsko-književna monografija “Zenička atletska čarolija”, čiji je autor penzionisani zenički novinar i književnik Senad Duran.
Monografija je, kako su istakli na promociji, priča o takmičarima i sportskim radnicima koji su kroz proteklih 75 godina organizovanog bavljenja atletikom u tom gradu, u periodu od 1945. do 2020. godine, dali doprinos usponu tog sporta i Atletskog kluba Zenica.
Zenički je klub, od proglašenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine, iznjedrio najveća atletska imena – Amela Tuku, Hamzu Alića, Mesuda Pezera, Elvira Krehmića, Dejana Mileusnića, Abedina Mujzinovića…Knjiga je, kako je podvukao autor Duran, nastala na inicijativu Ibrahima Meškića, nekadašnjeg sekretara i predsjednika AK Zenica te predsjednika Atletskog saveza BiH.
– On je želio ovom knjigom da obilježi svijetlo vrijeme zeničke atletike, dugo 75 godina. Uglavnom, to je period ispunjen, većim dijelom, velikim uspjesima, ali i velikim teškoćama – prvenstveno vezanim za materijalne uslove, koje je Zenica dugo čekala. Knjiga nije strogo dokumentarna, nego sam nastojao da, kao književnik, ubacim i neke lirske momente tog dugačkog perioda, te istrajnosti, te volje da se pobijede sve teškoće…Da se u najtežim trenucima nalaze izlazi i da se osvajaju jedna po jedna, ta, zvijezda. Moram reći da je Zenica u tom pogledu jedan pravi atletski biser, koji se postepeno širio i razvijao pa je danas, usitinu dostigao zvjezdane visine. Sa našim velikim junacima, atletskim veličinama – istakao je Duran.
Želja bi mu bila, dodao je, da se na osnovu ove monografije snime dokumentarni prilozi i u drugim medijima – filmu, televiziji…
– Čak su neki trendovski elementi toliko snažni u ovoj knjizi da se može napraviti i drama. Recimo, drama kako se rađa naš Atletski stadion Kamberovića polje, koji je stvoren iz ničega i u najtežem periodu razvoja ovog grada – podvukao je Duran.
Meškić je bio na čelu Kluba i Saveza i kada je 2003. godine, zaslugom tadašnjeg načelnika zeničke općine Zakira Pašalića, rekonstruisana atletska staza te postavljena prva tartan-podloga, ali i kada je započela izgradnja modernog Atletskog stadiona Kambrovića polje, koji je dobio i natkrivenu tribinu.
Napomenuo je da su, na tom stadionu, 2006. godine bili domaćini 61. balkanskog prvenstva, a već iduće godine i Druge lige – grupa B Kupa Evrope u atletici.
– Organizovani oblici bavljenja atletskim sportom datiraju još iz vremena Austro-ugarske, ali je 1945. godine formiran prvi klub i od tada pratimo istoriju organizovanog bavljenja atletikom u Zenici.
Trebalo je zadokumentovati sve one zaslužne – atletičare, trenere, rukovodioce, organizatore, sportske radnike, profesore…koji su doprinijeli da se atletika u Zenici, prije svega, razvije i dostigne ove, nebeske visine koje danas ima. Faktički, zenička atletika je bosanskohercegovačka atletika. Pet-šest najboljih atletičara i atletičarki iz Zenice predstavljaju danas sami vrh bh. atletike – podvukao je Meškić.
Uspjeh zeničkih atletičara u poslijeratnom periodu, dodaje, ima zahvaliti stvorenim uslovima, koje je „neko u proteklih 15-20 godina ovdje stvorio“.
– Prije svega, moram zahvaliti tadašnjem načelniku, rahmetli Husejinu Smajloviću, koji je prepoznao da je dobra ideja da se u Zenici izgradi najljepši atletski stadion u jugoistočnoj Evropi. Ideja je bila: Od gnijezda do zvijezda. Znači, gnijezo je taj atletski poligon, stadion i svi prateći objekti, a sadašnje zvijezde su ovih četiri-pet vrhunskih atletičara, koji su istinske svjetske i evropske zvijezde – napomenuo je Meškić.
Napomenuo je kako je ideja za izradu monografije začeta još 1995. godine, ali sve do danas nije i realizirana. Dodaje kako nisu imali ambiciju da “dokumentuju svakog pojedinca, jer bi to bilo nemoguće”. Budućim i sadašnjim generacijama, kaže, ostavljaju na volju da dopune ovo izdanje te da se ne zaboravi niko, ko je zaslužan za razvoj atletskog sporta u Zenici.
Ideju za naslov knjige, istakao je Meškić, dobio je zbog izjave legendarne atletičarke Nadje Avdibašić-Vukadinović, koja je na otvaranju 61. balkanskih atletskih igara kazala da je to “atletska čarolija”.
– Mi smo dodali samo Zenička atletska čarolija – kazao je Meškić, čije je preduzeće „Minextrade“ i odštampalo ovu monografiju.
Profesorica Avdibašić-Vukadinović, zajedno sa zeničkim bibliotekarom, književnikom i novinarom Midhatom Kasapom, uradila je i recenziju za ovu monografiju.
